TRAGOM POVALJSKE LISTINE

OTOK BRAČ (Novo Selo, Povlja, Selca, Sumartin)

Crkveni kompleks u Povljima nadaleko je poznat po iznimno vrijednim ostacima sakralne arhitekture iz kasnoantičkog i srednjovjekovnog razdoblja. Tako će krajem IX. ili početkom X. st. na mjestu povaljskog ranokršćanskog sklopa (VI – VII. st.), zaživjeti benediktinski samostan sv. Ivana Krstitelja. Samostan je to koji se ubraja među najstarije takve u Hrvatskoj. Put za negdašnju opatiju benediktinaca vodi maslinarskim područjem naselja Sumartin, Selca, Novo Selo i Povlja, gdje se smještaju još neke značajne spomeničke cjeline otoka Brača. Predromanička crkva sv. Nikole (X. st.) na predjelu Glavica između Sumartina i Selaca, te rimska vila sa proizvodnim pogonom za obradu ulja (I. – VI. st.) na lokalitetu Bunje u blizini Novog Sela. Spomenuto područje bilo je dio sveukupnih posjeda benediktinaca na istočnoj strani Brača. Zabilježeni su 1184. u popisu posjeda opatije i prepisani u znamenitoj Povaljskoj listini iz 1250. godine, prvom sačuvanom dokumentu pisanom hrvatskim jezikom i ćirilskim pismom.

Start 43º17’10.345”N / 16º52’14.808”E

Sumartin, pokraj ureda Turističke zajednice Općine Selca, ide se Rivom sjeverno

0,10 km desno Rivom

0,30 km lijevo prema franjevačkom samostanu i crkvi sv. Martina

0,45 km lijevo

0,60 km ravno

0,65 km desno

1,00 km silazak s asfalta i na račvanju lijevo

1,75 km ravno

2,15 km lijevo

2,50 km ravno

3,60 km desno