Ante Verzotti

Ante Verzotti hrvatski je fotograf, snimatelj i filmski redatelj. Diplomirao je 1973. godine filmsko snimanje na Filmskoj i televizijskoj školi Akademije scenskih umjetnosti u Pragu, u Češkoj. Predavao je fotografiju i filmsko snimanje na Umjetničkoj akademiji te na Visokoj školi multimedijskih i komunikacijskih tehnologija u Splitu. Od 1992. godine djeluje kao fotoreporter i urednik fotografije u Slobodnoj Dalmaciji.
 
Njegov filmski opus nastao je unutar eksperimentalne struje okupljene oko Kino kluba Split, poznate kao splitska filmska škola 1960-ih godina. Među njegovim autorskim kratkometražnim filmovima posebno se ističu Twist-Twist (1962.), Objektiv (1966.) i Fluorescencije (1967.). Titulu majstora amaterskog filma stekao je 1967. godine te je najnagrađivaniji autor na GEFF-u, međunarodnom festivalu eksperimentalnog filma. U profesionalnoj kinematografiji radio je kao direktor fotografije te kao snimatelj druge ekipe na brojnim filmovima i televizijskim serijama.
 
Fotografijom se bavi od 1958. godine. Kao umjetnički fotograf posebno je prepoznat po likovno profinjenim prikazima dalmatinskog pejzaža, portreta i svakodnevice Splita. Održao je 25 samostalnih izložbi te sudjelovao na više od devedeset skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Izbor fotografija sa splitskim motivima objavio je u fotomonografiji Split (2004.).
 
Do 2018. godine producirao je dvadeset i pet nezavisnih filmova, a 2009. dodijeljena mu je prva počasna titula „Majstor fotografije” (MF-HFS), koju dodjeljuje Hrvatski fotosavez.

Božidar Vukičević

Božidar Vukičević rođen u Splitu 23. prosinca 1966. gdje je završio Srednju umjetničku školu – smjer fotografija. Prve fotografije objavljuje 1984. u omladinskom listu “Omladinska iskra”. Od 1987. radi kao fotoreporter u Slobodnoj Dalmaciji, najtiražnijem dnevniom listu bivše Jugoslavije, te današnje Hrvatske.
 
Početkom rata u Hrvatskoj  fotografira ratna događanja: od istočne Slavonije, Posavine, Banije, Zapadne Slavonije, preko dalmatinskih ratišta – Zadar, Šibenik, bojišnica u Zagori, do juga Hrvatske, kao i akciju “Oluja” kojom završava razdoblje ratnog reporterstva. Paralelno sa ratnim zbivanjima u Hrvatskoj pokriva i ratna događanja u susjednoj Bosni i Hercegovini. U tim ratnim godinama počinje surađivati sa foto agencijom “Associated Press” zahvaljujući kojoj objavljuje niz zapaženih fotografija u raznim inozemnim medijima. Od 2006. godine radi kao urednik fotografije fotoreporter u magazinu “Otvoreno more” gdje se uglavnom bavi podvodnom fotografijom, temama i reportažama sa morskom tematikom. Od 2012. prelazi u foto agenciju CROPIX. To što umjetnička fotografija, kojom se voli baviti, nije isto što i novinska, to nikad nije bila smetnja. Božidar Vukičević spojio je dva svoja hobija u jednu profesiju kao nitko drugi u Hrvatskoj. Više od trideset godina u kontinuitetu jednako uspješno snima na kopnu i pod morem.
 
Član je Fotokluba SPLIT i Zbora fotoreportera Hrvatskog novinarskog društva. Član je ULUPUH-a od 2010. godine. Priredio je niz samostalnih i sudjelovao u mnogim skupnim izložbama. Obajvljivan je u brojnim foto monografijama. Njegova fotografija “Sto godina”  nalazi se u stalnom postavu muzeja Galerija umjetnina Split.
 
Dobitnik je niza nagrada od kojih izdvajamo sljedeće: Zlatna kamera 1993., Hrvatsko novinarsko društvo, nagrada Pavao Cajzek u kategoriji Svakodnevni život i najbolja novinska fotografija 2008., Hrvatsko novinarsko društvo – Zbor fotoreportera,  Najbolja fotografija u kategoriji Sport u 2011., Hrvatsko novinarsko društvo – Zbor fotoreportera , godišnja nagrada Miljenko Smoje za novinarstvo 2021., Slobodna Dalmacija, Nagrada Plavo pero 2023. , SSM.

Matko Biljak

Matko Biljak rođen je 1968. godine u Splitu. Fotografijom se bavi od 1985., a profesionalno od 1987. godine. Svoj fotografski put započeo je u „Omladinskoj iskri”, dok od 1988. djeluje u Slobodnoj Dalmaciji, gdje od 1997. radi kao fotoreporter. Od 2007. godine urednik je fotografije Slobodne Dalmacije za dnevna i specijalizirana izdanja. Uredio je brojne fotomonografije i knjige u izdanju Slobodne Dalmacije.
 
Od 1991. godine aktivno je dokumentirao ratna zbivanja u Sloveniji, Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini, obišavši gotovo sva ratišta. Tijekom rada kao ratni reporter u Hrvatskoj dva je puta bio zarobljen. Od 1993. do 2005. surađivao je s agencijom Reuters kao fotograf i urednik, a nastavio je djelovati i kao suradnik međunarodnih fotografskih agencija, uključujući Getty Images, za koji snima fotoeseje. Reuters je tri njegove fotografije uvrstio u prestižnu ediciju Golden Prints.
 
Njegove fotografije objavljivane su u brojnim svjetskim novinama i časopisima, među kojima su Time Magazine, Newsweek, Der Spiegel, Stern, The Times, Los Angeles Times, The Washington Post, The Guardian, Paris Match, Le Figaro i USA Today.
 
Od 2000. godine stalni je umjetnički fotograf Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu. Fotografije objavljuje u monografijama i knjigama, a izlagao je na više od četrdeset samostalnih i skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, na kojima je višestruko nagrađivan.
 
Među važnijim priznanjima izdvajaju se:
2005. – FotoGraphic, nagrada na 2. Grafičkom međunarodnom bijenalu u Splitu.
2005. – Ivo Fabijan, nagrada Zbora fotoreportera – Hrvtasko novinarsko društvo za fotografiju iz kulture
2003. – Reuters best news pictres,
2003 – uvršten među 12 najboljih news fotografija međunarodne selekcije FPA ,Free People Organization
1991. – Zlatna Kamera Hrvatskog novinarskog društvo

Robert Matić

Robert Matić rođen je 1965. godine u Trbounju kraj Drniša. Od 1990. do 1997. godine boravio je u Londonu, gdje je na City Westminster Collegeu završio studij fotografije na višoj školi za dizajn.
 
Kao slobodni fotograf tijekom dugogodišnje karijere djelovao je u različitim fotografskim žanrovima, no posebno mjesto u njegovu radu zauzima portretna fotografija. Njegov autorski pristup temelji se na bliskom i povjerljivom odnosu s portretiranom osobom, pri čemu su poštovanje modela, međusobno povjerenje i pozitivna atmosfera ključni elementi fotografskog procesa. Najčešće portretira osobe snažnih i profiliranih individualnosti koje su svojim djelovanjem ostavile trag u društvenom, kulturnom ili umjetničkom prostoru.
 
Na tim je postavkama nastala izložba Portret predtsavljena 2014. godine u  Galeriji umjetnina Split
Matićevi portreti nastajali su od ranih devedesetih godina do danas, a među portretiranima nalaze se brojne istaknute osobe hrvatske kulturne i javne scene, poput Vasko Lipovac, Ante Tomić, Duško Kečkemet, Tonči Šitin, Olinka Vištica i drugi.
 
Kao fotoreporter radio je za Slobodnu Dalmaciju, a profesionalno iskustvo stjecao je i kao nastavnik fotografije u Obrtničkoj školi „Natko Nodilo” u Splitu te kao fotograf u splitskom Zavodu za zaštitu spomenika kulture. Od 2007. godine djeluje kao urednik fotografije i fotograf u mjesečniku Nautica, a surađivao je i s tjednikom Vrime tijekom njegova izlaženja.
 
Njegov fotografski opus karakteriziraju dokumentarna neposrednost, likovna osjetljivost i naglašena humanistička dimenzija portreta, čime zauzima posebno mjesto unutar suvremene hrvatske fotografije.

Stanko Karaman

Stanko Karaman rođen je 1943. godine u Splitu, gradu kojem je ostao trajno profesionalno i životno vezan. Fotografijom i novinarstvom bavi se od 1964. godine, kada kao član splitskog dopisništva novinske kuće Vjesnik surađuje sa Sportskim novostima, Vjesnikom, Arenom, Plavim vjesnikom i Studijom. U istom razdoblju pohađa novinarsku školu pri Institutu za novinarstvo u Beogradu.
 
Godine 1968. prelazi u hrvatski dnevni list Slobodna Dalmacija, do 2006. godine. Tijekom dugogodišnjeg rada obavljao je dužnost voditelja Foto službe i člana Uređivačkog kolegija dnevnika, u vrijeme kada je foto-služba Slobodne Dalmacije bila među najuglednijima u tadašnjoj državi. Na Prvenstvu Europe u atletici — PEA 90, održanom u Splitu 1990. godine, vodio je Foto službu prvenstva.
 
Karaman je sudjelovao na brojnim skupnim izložbama, gdje je višestruko nagrađivan i pohvaljivan. Njegove fotografije Pepeljuga iz Dicma i Na zadatku danas imaju status antologijskih ostvarenja hrvatske fotografije. U Foto klubu Split priredio je i zapaženu samostalnu izložbu U sjećanje mi došla Dalmacija.
 
Fotografije iz Domovinskog rata pohranjene su u arhivu Ministarstva obrane Republike Hrvatske te objavljene u monografiji Hrvatska 1991. – fotografije. Njegov opus obuhvaća i značajan doprinos hrvatskoj glazbenoj i sportskoj publicistici. Tijekom dugogodišnje karijere surađivao je s brojnim istaknutim imenima hrvatske glazbene scene, te je izradio niz prepoznatljivih fotografija i naslovnica nosača zvuka.
 
Karamanove fotografije objavljene su u brojnim monografijama i knjigama, među kojima se izdvajaju Povijesne utakmice Hajduka, Hajduk Split 1911. – 1981., Od Staroga placa do vrha Europe, Košarkaški klub Jugoplastika 1945. – 1980., Marko Polo Korčulanin i Trilogija sv. Eustahije mučenik.
 
Njegov fotografski i publicistički rad najviše ostaje obilježen dokumentiranjem Dalmacije. Prepoznatljiv po snažnom dokumentarnom izrazu i osjećaju za čovjeka i prostor, Stanko Karaman ostavio je trajan trag u hrvatskoj novinskoj i umjetničkoj fotografiji.

Tom Dubravec

Tom Dubravec rođen je 1970. godine u Splitu. Profesionalno se bavi fotografijom od početka devedesetih godina, a od 1992. do 2005. radio je kao fotoreporter dnevnog lista Slobodna Dalmacija. U razdoblju od 1992. do 1995. fotografirao je na ratnim područjima Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
 
Od 1993. godine surađuje s međunarodnim fotografskim agencijama AFP, EPA i Sipa Press, preko kojih objavljuje fotografije u uglednim svjetskim magazinima i novinama, među kojima su Le Figaro, Time, Newsweek, The New York Times i International Herald Tribune. Od 2005. godine djeluje kao fotograf tjednika Globus, a od 2011. godine radi za fotoagenciju CROPIX.
 
Dobitnik je više nagrada za fotografiju, a njegov opus obuhvaća širok raspon tema — od ratne i dokumentarne fotografije do portreta i svakodnevnih prizora suvremenog života. Njegove fotografije karakterizira izražen osjećaj za trenutak, atmosferu i ljudsku prisutnost.
 
Višestruko nagrađivan na natječaju “Hrvatska novinska fotografija”, se posebno ističe njegova nagrađena fotografija iz 2013. godine “Svakodnevni život”.
 
Tijekom karijere predstavio je svoj rad kroz više samostalnih i na brojnim skupnim izložbama i fotografskim projektima u Hrvatskoj.
 
Njegov fotografski rad kontinuirano je prisutan u galerijskim, medijskim i dokumentarnim projektima, a prepoznatljiv je po snažnom fotoreporterskom izrazu, osjećaju za trenutak i humanističkom pristupu portretu i svakodnevici.