Poklade u Dalmaciji
Razdoblje poklada ili maškara koje se obilježava u tjednima prije Korizme zasigurno je jedno od najveselijih doba godine. U tom periodu maškare preuzimaju ključeve gradova i naselja diljem Dalmacije, a na ulicama vlada šarenilo i raskoš karnevala, pokladnih povorki i kostimiranih plesova.
Gotovo da i nema mjesta u Dalmaciji u kojem ne zavladaju maškare! Maskirane povorke defiliraju ulicama Splita, Kaštela, Sinja, Trilja, Trogira… dok karnevalsko ludilo obuzme sve, od djece, mladih pa sve do starijih sugrađana.
U srcu Cetinskog kraja, pokladne povorke nisu samo tradicija, već pravo kulturno nasljeđe koje, poput maštovite predstave, oživljava svake godine. Ovaj nevjerojatni običaj ima duboko ukorijenjenu simboliku – ovi čuvari lokalne baštine imaju ključnu ulogu u protjerivanju duhova zime i dočekivanju svjetlije, toplije sezone – proljeća, buđenja novog života i prirode. Pokladne povorke predstavljaju spoj vjekovnih tradicija, plesa, glazbe i maštovitih maski, pružajući nezaboravno iskustvo za sve
sudionike i promatrače.
Jedna od najupečatljivijih skupina u ovom folklornom spektaklu su „Didi s Kamešnice“. Invazijom bučnih, šarenih, prkosnih ovnova počinje dan pokladnog ophoda u Gljevu, selu u Dalmatinskoj zagori. Pokladna povorka Dida poredana je po strogim pravilima zasnovanim na tradiciji. Na glavama nose ovčje mišine u visini do 1,5 m, a oko struka zvona. Odjeveni su u staru odjeću s našivenim raznobojnim resama. S planine Kamešnice, kao svjetionika prošlih vremena, donose svjetlost u tamne zimske dane. Njihove šarene, razigrane maske postaju simbol borbe između zime i proljeća. Za jedinstveni ugođaj svakako posjetite sela Gljev, Han, Bajagić i Gala u kojima poklane povorke traju sve do Korizme, 10. veljače.




Kaštela posebno žive za vrijeme maškara! Ovaj grad sa sedam naselja već godinama tradicionalno organizira više krnjevalskih povorki, kako za odrasle tako i za djecu, stoga se njeni stanovnici imaju priliku maskirati i po nekoliko puta.
Mačkare iz Kaštela ovu priliku koriste i za osvrt na prošlu godinu, pa se kao vrhunac krnjevalske povorke izvodi spaljivanje „Krnje“, pokladne lutke koja nerijetko predstavlja stvarnog čovjeka, a koja je, kako tvrde mještani, „kriva“ za sve probleme u prošloj godini.