Prostore današnje Splitsko-dalmatinske županije ljudi su rano naselili zbog blage klime, plodnog tla i brojnih izvora pitke vode. U koritu rijeke Cetine kraj Trilja ili pak na mjesnom groblju Šibenica u Glavicama, nalazimo keramičke posude iz vremena paleolitika. Sjecišta trgovačkih puteva starih Ilira i Grka stvarala su prva naselja. Iliri su trgovali s Grcima stvorivši prva gradska naselja poput Salone, Epetiona i Traguriona, a Rimljani su udarili temelje mnogim današnjim urbanim centrima poput Splita. U prapovijesno doba otoci poput Hvara i Brača su također bili naseljeni, pa se ističe i jedinstvena kultura otoka Hvara kao i najstariji crtež lađe u Europi naslikan na zidu Grapčeve špilje koji dokazuje da se plovilo i u prapovijesti. Zaleđe Splitsko-dalmatinske županije, preciznije Imotsku krajinu, naseljava pleme Delmati koji su stoljećima bili u sukobu s Rimljanima. Povijest nastavljaju Hrvati o kojima svjedoče brojni spomenici, dokazi da je upravo ova županija kolijevka hrvatske državnosti. Brojni hrvatski kraljevi okrunjeni su u Solinu, a mnogi su tu i pokopani. Iznimne građevine poznatih majstora, baš kao i mnoga književna djela poput Marulićeve Judite, oblikovale su ovu županiju koja je bila značajno kulturno središte čitave Hrvatske.